Sfinge na Peristilu: egipatski kipovi u Dioklecijanovoj palači u Splitu

Većina posjetitelja Peristila gleda uvis: u stupove, u zvonik, u nebo uokvireno kamenom. Sfinga leži nisko, uz rub trga, i lako ju je promašiti. A riječ je o najstarijem predmetu koji ćete toga dana vidjeti u Splitu, i to za nekoliko tisuća godina.

Kip stariji od palače u kojoj stoji

Sfinga na Peristilu isklesana je u Egiptu, u vrijeme faraona Tutmozisa III., koji je vladao u 15. stoljeću prije Krista. To znači da je kip bio star otprilike sedamnaest stoljeća već onoga dana kad su ga postavili u Dioklecijanovu palaču. Dok stojite na trgu, gledate predmet koji je Rimljanima bio antikvitet.

Izrađena je od egipatskog granita, kamena koji se vadio na jugu zemlje i koji se stoljećima prevozio Nilom. Taj tamni, tvrdi kamen razlog je zašto je preživjela tri i pol tisućljeća na otvorenom.

Zašto ih je car uopće dovezao

Dioklecijan je vladao carstvom koje je Egipat držao kao provinciju, a Egipat je u rimskoj mašti bio ono što je za nas antika: starije, tajanstvenije i prestižnije od svega domaćeg. Faraoni su sfinge postavljali pred hramove kao čuvare, i upravo je ta simbolika caru trebala. Dioklecijan je svoju vlast gradio na ideji božanskoga podrijetla, a red egipatskih čuvara oko ceremonijalnog dvorišta govorio je točno to, bez ijedne riječi.

Sfinge nisu bile ukras nego poruka. Postavljene su duž Peristila, ondje gdje se car pokazivao podanicima, i gdje je svaki dolazak pred njega bio prizor režiran do zadnjeg detalja.

Koliko ih je bilo i gdje su danas

Procjenjuje se da ih je u palaču stiglo desetak. Do danas je samo jedna ostala cjelovita i na svom mjestu, ona na Peristilu. Druga, bez glave, leži pred nekadašnjim Jupiterovim hramom, koji je u međuvremenu postao krstionica. Ostale su razbijene, premještene ili završile u muzejskim zbirkama.

Razlog za to nije nemar nego povijest. Kad je palača u srednjem vijeku postala grad, poganski kipovi bili su nepoželjni, a mnogi su uništeni upravo zbog onoga što su predstavljali.

Odakle Lvxoru ime

Egipatski grad iz kojega su sfinge stigle danas se zove Luksor. Po njemu nosimo ime. Kip koji leži uz naš ulaz nije rekvizit koji smo postavili, nego dio trga koji je ondje bio prije nas i ostat će poslije nas; mi smo se samo nazvali po mjestu s kojega je došao.

Što još pogledati na trgu

Ako ste već na Peristilu, isplati se pogledati još tri stvari. Katedrala svetog Duje izvorno je Dioklecijanov mauzolej, dakle grobnica cara koji je progonio kršćane, pretvorena u crkvu posvećenu kršćanskom mučeniku. Nasuprot njoj stoji krstionica, nekad Jupiterov hram. A ispod trga, kroz podrume palače, može se vidjeti tlocrt carskih odaja koje su nekada bile iznad njih.

Sve to stoji unutar nekoliko desetaka metara. Sfinga je najstarija stvar u tom krugu, i jedina koja je ondje bila i prije Rimljana.